Osnovna škola Veliko Trojstvo

Karnevalska tradicija svoje korijene pronalazi u kršćanstvu. U devetom stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera da se u ponedjeljak i utorak, uoči Čiste srijede ili Pepelnice, posti. Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana je, latinski, dominica carnis privii, ili bezmesna nedjelja. Narod ju je pojednostavljeno nazvao «karneval» ili, u prijevodu «mesopust», bezmesje.

Fašnički običaji maskiranja u Samoboru imaju višestoljetnu tradiciju, a pisani dokumenti sa sigurnošću potvrđuju da su se fašnički balovi u Gradskoj vijećnici održavali još 1827. godine, pa je to uzeto za službeni podatak, koji garantira da je ovogodišnji Samoborski fašnik 187. po redu. Od 1860. godine samoborski fašnik organizira Josip Kompare, čije su šale, bilježe kroničari, često bile politički obojane. Kompare je uveo i "alegorijska" kola u maskirane povorke, koja su satirički komentar aktualnih društvenih zbivanja, a taj se običaj održao do danas i njeguju ga samoborski mjesni odbori u svojim fašničkim povorkama. Fašničke "spelancije" Kompare je smišljao cijele godine, a izgovarao ih je s pozornice na gradskom trgu gotovo trideset godina, pa je često imao problema s vlastima, a 1884. mu je zabranjena maskirana povorka.