preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Obrazac za upite

 

Kalendar
« Rujan 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Twitter škole

Anketa
Koliko vremena provodiš na Facebooku?





Naslov: FAQ
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Nemaš mail adresu??

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

Posjeti i ovo

VAŽNO

 
Novi IBAN ili broj računa primatelja (žiro račun škole) je
 HR73 2340009 1110694602
Poziv na broj ostaje isti (šifra učenika i mjesec za koji se kuhinja plaća)

Idemo u srednju!!!

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Online CVRČAK

Crvčak, prosinac 2012.

 

Događajnica
Izdvajamo

Bontončić

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2220605
Ovaj mjesec: 4305
Ovaj tjedan: 500
Danas: 360

free counters

TRENUTNO ONLINE:

Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Portal za škole
Kalendar
21.09.2017. 08:51
21. rujna - Međunarodni dan mira
Diljem svijeta 21. rujna se obilježava Međunarodni dan mira. Rezolucijom UN-a iz 2001. godine 21. rujna određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini. Međunarodni dan mira utemeljila je Opća skupština UN još 1981. u cilju obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama, namijenivši za njegovo obilježavanje treći utorak u rujnu.

21.09.2017. 08:48
21. rujna - Dan sadnje drveta
Dan sadnje drveta iniciran je u Finskoj 2004. godine a povezan je s osvješćivanjem javnosti javnosti o klimatskim promjenama i različitim ekosustavima na Zemlji. Sadnjom drveta pomažemo našem planetu. Dan sadnje drveta jedna je od najpoznatijih aktivnosti ENO programa.

16.09.2017. 08:45
16. do 22. rujna - Europski tjedan kretanja
Svake godine, počevši od 2002., Europski tjedan mobilnosti (European Mobility Week) se organizira od 16. do 22. rujna i posvećen je održivom kretanju / mobilnosti.

CARNet vijesti
26.09.2017. 12:41
5. webinar o primjerima dobre prakse: korištenje tehnologije za kvalitetnije poučavanje matematike
Koliko se dosad promijenio pristup u poučavanju matematike? Koliko koristimo blagodati tehnologije u nastavi? U kojem smjeru bi se te promjene trebale odvijati? Ovo su samo neka od pitanja s jučerašnjeg webinara „Matematika u školi – matematika u životu“ čiji je organizator Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet. 

25.09.2017. 14:29
CARNet pokrenuo novu uslugu - sys.monitor
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet pokrenula je novu uslugu pod nazivom sys.monitor namijenjenu imenovanim CARNet sistem inženjerima.

25.09.2017. 09:39
Učitelji uključeni u projekt ATS2020 prezentirali svoja postignuća
U petak, 22. rujna 2017. godine u Zagrebu održana je prezentacija rezultata pokusne primjene modela projekta ATS2020 ( Assesment of Transversal Skills 2020 ).

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Prirodni plin
Autor: Manuel Husnjak, 7. 9. 2012.

Puno vremena se mislilo da je prirodni plin beskoristan. Čak se i danas u nekim državama rješavaju tog plina tako da ga spaljuju u velikim bakljama. Glavnim dijelom sačinjen je od metana, jednostavnog spoja koji se sastoji od jednog atoma ugljika i četiri atoma vodika. Metan je visoko zapaljiv i sagorijeva gotovo potpuno. Nakon sagorijevanja ne ostaje pepela, a zagađivanje zraka je vrlo malo. Prirodni plin nema boje, okusa, mirisa ni oblika u svojoj prirodnoj formi, pa je prema tome ljudima neprimjetan. Zbog toga im kompanije dodaju kemikaliju koja ima miris pokvarenog jaja. Taj miris omogućava ljudima laku detekciju puštanja plina u kući.


Prvi zapisi o prirodnom plinu sežu do oko 100. godine poslije Krista kad su prvi put zabilježene "vječne baklje" na području današnjeg Iraka. Te "vječne baklje" najvjerojatnije su rezultat propuštanja prirodnog plina kroz zemljinu koru, a zapalila ga je munja. U 19. stoljeću prirodni plin korišten je gotovo isključivo za ulične svjetiljke. U to vrijeme nije još bilo plinovoda i masovna distribucija po kućanstvima nije bila moguća. Oko 1890. godine većina gradova počela je koristiti električnu energiju za rasvjetu, pa su proizvođači prirodnog plina počeli tražiti nova tržišta za svoj proizvod. 1885. godine Robert Bunsen izumio je plamenik koji je miješao zrak s prirodnim plinom. Taj izum omogućio je iskorištavanje prirodnog plina za kuhanje u grijanje prostorija. Prvi značajniji plinovod napravljen je 1891. godine. Bio je dug 120 milja i prenosio je plin iz središnje Indiane u Chicago. Nakon toga sagrađeno je vrlo malo plinovoda sve do kraja drugog svjetskog rata. Tokom drugog svjetskog rata došlo je do velikog napretka u svojstvima metala, tehnikama varenja i izrađivanja cijevi, pa je izgradnja plinovoda postala ekonomski vrlo privlačna, a samim time i upotreba u gospodarstvu i domaćinstvima.

Vađenje prirodnog plina iz Zemlje i mora

U mnogo slučajeva prirodni plin je idealno fosilno gorivo jer je prilično čist, jednostavan za transport i komforan za upotrebu. Čišći je od nafte i ugljena, pa se sve više spominje i kao rješenje za postojeće klimatske promjene i probleme sa lošom kvalitetom zraka. Za razliku od nafte i ugljena, prirodni plin ima veći omjer vodik/ugljik pa prema tome ima manju emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu za istu količinu energije.

Kod vađenja prirodnog plina još uvijek postoje limiti zbog današnje tehnologije. Prirodni plin se ne nalazi samo u džepovima, nego se u mnogo slučajeva nalazi s naftom. Često se i nafta i prirodni plin izvlače iz istog nalazišta. Kao i kod proizvodnje nafte, dio prirodnog plina samostalno dolazi na površinu zbog velikog pritiska u dubinama. Ti tipovi plinskih bušotina zahtijevaju samo sustav cijevi koji se naziva i "božićno drvce" (slika) za kontrolu protoka plina. Sve je manje takvih bušotina jer je većina ovog "jeftinog" plina već izvađena. Zbog toga skoro uvijek treba upotrijebiti neku vrstu pumpanja iz podzemlja. Najčešći oblik pumpe je "konjska glava" (slika) koja diže i spušta prut u bušotinu i van, dovodeći prirodni plin i naftu na površinu. Često se protok plina može poboljšati tako da se stvore sitne pukotine u stijeni, koje služe kao staze za protok plina. Te pukotine se stvaraju tako da se u stijenu pod visokim pritiskom pumpa neka tekućina (npr. voda) koja je razbija.

Prirodni plin se pronalazi u različitim podzemnim formacijama. Neke su formacije teže i skuplje za iskorištavanje, ali ostavljaju prostor za poboljšanje opskrbe plinom u budućnosti. Nakon što se prirodni plin izvuče na površinu, preko sustava plinovoda se dovodi u spremnike, a nakon toga i do krajnjih potrošača.

Smanjeni loš utjecaj na okoliš i napredak u tehnologiji učinili su prirodni plin preferiranim gorivom. U proteklih deset godina proizvodnja prirodnog plina je stalno rasla.

Prirodni plin u Hrvatskoj

U Hrvatskoj imamo specifičnu situaciju iskorištavanja prirodnog plina. Prvo se plin upotrebljava za proizvodnju električne energije, da bi se nakon toga električna energija koristila za grijanje prostorija, kuhanje i pripremu tople vode. Analiziramo li 1997. godinu dolazimo do zabrinjavajućeg podatka da je za grijanje i potrošnu toplu vodu utrošeno oko 4,3 TWh električne energije i to:

  • za grijanje približno 2,1 TWh
  • za potrošnu toplu vodu 2,2 TWh.

Ako se toj potrošnji dodaju gubici pri prijenosu, distribuciji i vlastita potrošnja u elektranama, onda to iznosi ukupno 5,13 TWh električne energije ili približno 40% ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Za takvo rasipanje energije Hrvatska je presiromašna zemlja i nužna je optimizacija potrošnje. Trebalo bi stimulirati upotrebu prirodnog plina u područjima gdje se može upotrijebiti umjesto električne energije.



Izvor: http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Prirodni_plin.html


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju