preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Anketa

ovdje možete glasati za

NAJ

nastavnika/nastavnicu  

u 2017./2018. školskoj godini

ANKETA se otvara klikom na sliku 

Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Priloženi dokumenti:
ZAPISNIK.pdf

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Obrazac za upite

 

Kalendar
« Travanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Twitter škole

Anketa
Koliko vremena provodiš na Facebooku?





Naslov: FAQ
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Nemaš mail adresu??

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

Posjeti i ovo

VAŽNO

 
Novi IBAN ili broj računa primatelja (žiro račun škole) je
 HR73 2340009 1110694602
Poziv na broj ostaje isti (šifra učenika i mjesec za koji se kuhinja plaća)

Idemo u srednju!!!

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Online CVRČAK

Crvčak, prosinac 2012.

 

Događajnica
Izdvajamo

Bontončić

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2266314
Ovaj mjesec: 2141
Ovaj tjedan: 567
Danas: 277

free counters

TRENUTNO ONLINE:

Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Portal za škole
Kalendar
11.04.2018. 13:35
11. travnja - Dan Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest uzrokuje usporenost pokreta, ukočenost mišića i zglobova. Tri glavna simptoma bolesti su drhtanje, ukočenost mišića i usporenost pokreta. Parkinsonova je bolest vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.

27.03.2018. 08:50
27. ožujka - Svjetski dan kazališta
Svjetski dan kazališta pokrenuo je Međunarodni teatarski institut ITI, koji organizira pisanje svjetske poruke, a pisanje hrvatske poruke organizira Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU). Ovogodišnju međunarodnu poruku napisala je francuska filmska i kazališna glumica Isabelle Huppert, dok je autor hrvatske poruke ove godine redatelj Georgij Paro.

23.03.2018. 09:17
23. ožujka - Svjetski meteorološki dan
Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Temeljni program WMO-a je služba Svjetskoga meteorološkog bdjenja (World Weather Watch, kratica WWW).

CARNet vijesti
18.04.2018. 13:36
CARNET uživo prenosi predavanje o medijskoj pismenosti i lažnim vijestima
Predavanje i radionicu pod nazivom “Zašto je važna (novo)medijska pismenost: primjer lažnih vijesti”, koja se u četvrtak, 19. travnja 2018. godine, od 11 sati i 25 minuta održava u Osijeku, može se uživo pratiti na CARNET-ovoj platformi Meduza.

09.04.2018. 09:34
CARNET dovodi više od 300 inovativnih ravnatelja i profesora u Zadar
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET u suradnji sa Sveučilištem u Zadru organizira 10. i 11. travnja peti po redu skup Suvremene tehnologije u obrazovanju – STO 2018

06.04.2018. 11:09
Webinar: Osnove Robotskog kazališta lutaka i izrada scenarija za predstavu
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET organizira webinar namijenjen odgojno-obrazovnim djelatnicima osnovnih i srednjih škola na kojem će imati priliku naučiti osnove i mogućnosti Robotskog kazališta lutaka i kako izraditi scenarij za predstavu. 

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Zanimljivosti iz svijeta energije, ekologije, hrane, doma...
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Vrtlarstvo bez kemije
Autor: Anamarija Gavranović, 31. 5. 2012.

Biljke su glavna hrana najvećeg dijela čovječanstva. Svaki čovjek koji ima i najmanji komadić zemlje može sam bar nešto uzgojiti. Čak i na balkonu ili terasi možemo uzgajati uz ukrasne i poneku jestivu biljku , pa makar to bile samo začinske biljke kao: vlasac, peršin, dragušac, bosiljak, majčina dušica i mnoge druge. Ali i poneki grm rajčice, paprike, mahuna, jagode “na kat” i još štošta možemo uzgajati i “bez zemlje”. No, mi ćemo se prvenstveno posvetiti uzgoju u vrtu i polju, ali ne bilo kakvom uzgoju, nego organskom uzgoju biljaka.


Zbog čega je važno organski uzgajati biljke

Današnja poljoprivreda preobrazila je polja u određeni vid industrijske proizvodnje, čiji je jedini cilj da iz zemlje izvuče što više, smanjujući pri tom broj “ruku" koje su za to potrebne. Ovakav pristup temelji se na neracionalnoj upotrebi fosilne energije i agrokemikalija što je dovelo do opasnih ekoloških posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih resursa.

S lica Zemlje zauvijek su nestale mnoge biljne i životinjske vrste, a drastično se smanjio i broj seoskih gospodarstava. Industrijska poljoprivreda dovela je do degradacije i izumiranja vrijednosti sela i seoskog načina života, koji je stoljećima bio izvor krepkosti, snage i lijepog krajobraza. Osim toga, konvencionalna poljoprivreda danas je najveći zagađivač okoliša, pitke vode i zraka. Stoga ekološki pokreti u svijetu i u nas nisu pomodarstvo već nužnost, želimo li Zemlju sačuvati za buduće naraštaje.

A što je s čovječanstvom? Jedući hranu uzgojenu s mineralnim gnojivima i pesticidima gubimo prirodnu otpornost, jer ta hrana nema vitalne energije, a i hranidbene vrijednosti su smanjene. Biljke uzgojene bez umjetnih gnojiva i pesticida sadrže vitalnu energiju koja se kasnije kroz hranu prenosi na naše tijelo i podržava naš imunološki sustav. Ova kakvoća ne može se ustanoviti kemijskim analizama, ali je osjeća naš organizam.

Količine mineralnih sastojaka i vitamina mogu se ustanoviti analizama i pokazuju da pojedinih minerala, npr. kalcija i željeza i do pet puta više ima u organski uzgojenom povrću od povrća iz konvencionalnog uzgoja.

To je zbog toga što se ne primjenjuju mineralna gnojiva pa biljke ne sadrže puno vode. Ima mnogo više suhe tvari, okus je slatkast jer nema puno nitrata i nitrita, a nema ni ostataka pesticida, jer se ne primjenjuju u uzgoju. Ustvrđeno je da su alergije (pogotovo kod djece) posljedica onečišćene hrane. Standard nam je svima porastao, ali zato se sada plaća danak civilizacijskim bolestima.

U Njemačkoj, u Institutu za biodinamiku primjenjuju metodu kristalizacije uz pomoć koje se može “vidjeti” vitalna energija hrane. Primjerice, struktura tkiva biodinamički uzgojene jabuke kristalno čista i jasna, dok se kod konvencionalno uzgojene jabuke jedva nazire neka struktura. Dr. Heilmann koji godinama proučava kakvoću hrane tvrdi da ono što čovjeka stvarno hrani i daje mu vitalnu energiju nisu ni vitamini, ni minerali, već taj red u organski uzgojenoj hrani.

U svijetu (a i kod nas “u povojima”) sve više gospodarstava prelazi na ekološko povrtlarstvo i poljodjelstvo, što ne znači vraćanje na staro, nego traži dosta novih znanja o: plodoredu, gnojidbi, dobrim i lošim susjedima među biljkama, biološkoj zaštiti i obradi tla. 

Mnoge države daju poljodjelcima subvencije za prelazak na ekološko poljodjelstvo, jer je u početno vrijeme drastičan pad prinosa. Tlo najprije mora “oživjeti”, a u tome najviše rezultate postiže biodinamička metoda gospodarenja. U odnosu na situaciju u svijetu, Hrvatska je na začelju u ekološkoj proizvodnji namirnica.

Stoga ćemo se mi još dosta posvetiti praktičnom radu u našem vrtu. Krajem proljeća još nije kasno da posijete i posadite mnoge vrste povrća. Ali prije no što obujete čizme ili stare tenisice, zasučete rukave i prihvatite se vila sa širokim parošcima, moramo isplanirati naš vrt.

Planiranje povrtnjaka

Uređenje lijepog i korisnog vrta složen je stvaralački rad. Taj posao mnogi prepuštaju pejsažnom arhitektu ili stručnjaku za hortikulturu, ali želimo li pravi obiteljski vrt po vlastitoj mjeri i ukusu, najbolje je izgled i plan cjelokupnog vrta dogovoriti u obiteljskom krugu. Samo tako će svaki član obitelji (i djeca!) raditi u vrtu s punim zadovoljstvom i veseljem.

Vrt treba biti ugodno, s ljubavlju stvoreno, privlačno mjesto za odmor i rekreaciju. Obiteljski vrt trebao bi imati cvjetnjak, povrtnjak (obvezno s mjestom predviđenim za kompostište), gredicu ljekovitog i začinskog bilja, mali voćnjak, travnjak za sunčanje i igranje, sjenicu (brajdu) za odmor u hladovini za vrijeme ljetnih vrućina te kućicu za alat.

Živicom, cvjetnim grmljem i jagodičastim voćem (maline, kupine,ribizli) štitit ćemo naš vrt od vjetra, ili odijeliti pojedine dijelove vrta. I u povrtnjaku je važno posaditi cvijeće, jer ono skladom boja, ljepotom i mirisom potiče naše pozitivne emocije, a u tako šarolikom svijetu hranu i utočište nalaze prekrasni leptiri, ptice i mnogobrojni korisni kukci. Ali, svim stanovnicima našega vrta i svakoj njegovoj biljci najvažnije je tlo. Stoga ćemo vas dragi čitatelji najprije upoznati s tajnama života u tlu i s načinima pripreme i obrade tla za naš bogat i raskošan vrt.

Bilo bi korisno kad bismo zamišljeni plan cijeloga vrta najprije prenijeli na papir. Najpraktičnije mjerilo je 1:100 što znači da 1 metar u prirodi odgovara 1 centimetru na papiru. Najprije ucrtamo dužinu i širinu našeg zemljišta. Važno je označiti strane svijeta da bismo znali gdje su najsunčanija mjesta. Što više sunca biljke imaju, plodovi će biti sočniji i ukusniji. Idealan smjer za gredice je istok-zapad, jer tada biljke dobivaju najviše sunca. Najbolja širina gredice je 120 cm. Između gredica treba predvidjeti najmanje 30 cm za stazice, koje možemo popločiti starom ciglom, kamenom ili posuti otpacima drveta iz najbliže pilane.

Na zaštićenom i sunčanom mjestu, treba predvidjeti prostor za uzgoj presadnica. Idealno bi bilo imati mali staklenik, ali i topla gredica (lijeha) u drvenom okviru, pokrivena staklom (nispete) ili lukovi od pruća prekriveni PVC-folijom mogu poslužiti za istu svrhu. Kompostište se postavlja u sjeni drveta ili živice. Kompostište treba imati slobodan pristup za vrtna kolica (tačke), a u većem vrtu i za traktor s prikolicom.

U malim vrtovima nema uvijek dovoljno mjesta za odvajanje povrtnjaka od cvijetnjaka i voćnjaka. Baš u takvim vrtovima može se postići sklad sadnjom povrća pod mlade voćke (češnjak će npr.svojim mirisom odbijati miševe od korijenja mladih voćaka!). Rajčicu i začinsko bilje možemo posaditi među cvijeće. Jagode puzavice lijepo izgledaju posađene u šupljine deblje drvene klade. Kumpir se može uzgajati “na katove” u drvenim okvirima, a takvu “gredicu na kat” s krumpirom možemo smjestiti među cvijeće, na primjer među visoke cinije ili suncokrete.

Napisala: Zlata Nanić



Izvor: http://www.naturala.hr


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju