Osnovna škola Veliko Trojstvo

Dan kravate proglasio je Hrvatski sabor 2008. godine, na prijedlog ustanove Academia Cravatica. Odlučeno je da to bude 18. listopada jer je na taj dan 2003. godine, izvedena spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli.

Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, dok je crvenom bojom kravate svijetu upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.

U drugoj instalaciji, Kravata oko Hrvatske, koja je tijekom 60 dana crvenim koncem simbolički zagrlila i povezala Hrvatsku, prikazana je i osviještena ljepota hrvatske kulturne i prirodne baštine, a poruke mira i suživota upućene su i prema susjednim zemljama.

Hrvati su svijetu podarili kravatu, ali su je drugi narodi dalje njegovali, razvijali i usavršavali. Amerikanci su koncipirali kravatu u tri dijela i tako je tehnološki usavršili, a najznačajniji doprinos razvoju kravate dali su Francuzi, Englezi i drugi europski narodi. Stoga je kravata i simbol Europe, što se očituje i u već uobičajenoj praksi Europske Unije da se svaka zemlja – predsjedateljica na početku svog mandata predstavlja svojom specifičnom kravatom.

Osim u Hrvatskoj, obilježavanje Dana kravate sve je popularnije i u svijetu. U Australiji i Španjolskoj ovi se dani slave s posebnim svečanim programom, a prijestolnica japanske kulture Kyoto, s ustanovom Academia Cravatica, surađuje na promociji kravate kao medija.

Povijest kravate seže u doba Tridesetogodišnjeg rata (1618. – 1648.) kada su hrvatski vojnici pristupali službi francuskog kralja. Njihova tradicionalna odora s vezanim, oslikanim maramama oko vrata pobudila je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala. Grube su nosili obični vojnici, dok su svilene i pamučne nosili časnici. Taj hrvatski elegantni stil, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena, kao simbol kulture i elegancije. Kao modni odjevni predmet, kravata je ubrzo osvojila i cijelu Europu, a zbog naravi posla hrvatskih plaćenika u kraljevskoj službi, u francuskom jeziku ostao je glagol cravater koji u prijevodu znači uhititi.