preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Anketa

ovdje možete glasati za

NAJ

nastavnika/nastavnicu  

u 2017./2018. školskoj godini

ANKETA se otvara klikom na sliku 

Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Priloženi dokumenti:
ZAPISNIK.pdf

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Obrazac za upite

 

Kalendar
« Kolovoz 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Twitter škole

Anketa
Koliko vremena provodiš na Facebooku?





Naslov: FAQ
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Nemaš mail adresu??

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

Posjeti i ovo

VAŽNO

 
Novi IBAN ili broj računa primatelja (žiro račun škole) je
 HR73 2340009 1110694602
Poziv na broj ostaje isti (šifra učenika i mjesec za koji se kuhinja plaća)

Idemo u srednju!!!

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Online CVRČAK

Crvčak, prosinac 2012.

 

Događajnica
Izdvajamo

Bontončić

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2278215
Ovaj mjesec: 1766
Ovaj tjedan: 120
Danas: 10

free counters

TRENUTNO ONLINE:

Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Portal za škole
Kalendar
13.08.2018. 09:18
13. kolovoza - Međunarodni dan ljevaka
Međunarodni dan  ljevaka je dan kojim se diljem svijeta pokušava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine. Britanski Klub ljevaka je 13. kolovoza 1992. po prvi puta organizirao obilježavanje Međunarodnog dana ljevaka.

03.08.2018. 15:28
4. kolovoza - Dan prijateljstva
Godine 1935. Kongres Sjedinjenih Američkih Država posvetio je jedan dan u godini prijateljima i prijateljstvu, i taj je dan proglašen Nacionalnim danom prijateljstva, i od tada se svake godine, prve nedjelje u mjesecu kolovozu, slavi Dan prijateljstva.

03.08.2018. 15:27
4. kolovoza - Dan dupina
Od 1993. godine svaka je prva subota u kolovozu u Velom Lošinju rezervirana za Dan dupina. To je tradicionalna manifestacija u organizaciji nevladine udruge Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, a obilježit će je cijeli niz događanja od izložbe dječjih crteža, preko sportskih natjecanja, koncerata i prigodnih programa vezanih uz dupine.

CARNet vijesti
02.08.2018. 13:06
Pilot projektom e-Škole započela digitalna transformacija škola u Hrvatskoj
Škole koje sudjeluju u CARNET-ovom pilot projektu "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" značajno su napredovale u primjeni digitalnih tehnologija, pokazuju rezultati završnog vrednovanja digitalne zrelosti škola koje su CARNET i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI), akademski partner na projektu, proveli u razdoblju od veljače do travnja ove godine.

18.07.2018. 12:28
Svečano potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za strateški projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO)
U srijedu, 18. srpnja 2018. godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za strateški projekt „Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO)", referentnog broja KK.01.1.1.08.0001, u okviru „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. -2020."

02.07.2018. 10:31
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, CARNET i UNESCO surađuju u pripremi Strategije digitalne zrelosti škola
U sklopu provedbe projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)“ u Zagrebu se, od 2. do 4. srpnja 2018. godine, održava posljednja radionica Povjerenstva za izradu Strategije digitalne zrelosti škola. Radionicu organizira Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET kao nositelj pilot projekta e-Škole, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te stručnjacima iz UNESCO-a.

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Čokolada
Autor: Manuel Husnjak, 29. 10. 2012.

Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama Indijanaca koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Čokolada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih slastica. Riječ je o namirnici koja predstavlja vrijedan izvor energije svojstvene arome, slatkog okusa i jedinstvenog osjećaja topljenja u ustima. Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa.


Izvorno indijansko ime za čokoladu je majanskog podrijetla i glasi „xocoatl“ što znači „gorka voda“, dok riječ „kakao“ potječe od astečkog naziva za kakaovac „cacahuatl“.

Proizvodi se od kakaovca, biljke koja je izvorno uspijevala samo u Središnjoj i Južnoj Americi. Danas se kakaovac uzgaja na Karibima u Africi, jugoistočnoj Aziji i na južnopacifičkim otocima Samoa i Nova Gvineja.

Kakaovac je izrazito osjetljiva biljka koja ne podnosi niske temperature. U dobrim uvjetima stablo kakaovca može narasti prosječno pet do sedam metara, ali postoje plantaže na kojima je dosegnuo i 30 metara visine. Stablo može doživjeti i 200 godina ali na plantažama se već nakon 25 godina starija stabla zamjenjuju novima.

Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Nešto kasnije, zloglasni španjolski konkvistador Hernando Cortez probao je na dvoru kralja Montezume „gorku vodu“ i to godine 1519. Kad se desetak godina kasnije vratio u Španjolsku, sa sobom je donio i čokoladni napitak nazvan „cho-co-lah-tay“.

Godine 1615. taj se napitak prvi put pojavio na kraljevskom vjenčanju u Francuskoj i od tuda je kao „chocolata“ doputovao 1662. godine u Englesku.

Zanimljivo je napomenuti da se kralju Karlu V. čokoladni napitak koji mu je priredio Cortez uopće nije dopao i bio mu je prilično odbojna okusa. Umjesto slatke poslastice kakvu zamišljamo danas, kralj je kušao nešto sasvim drugo.

Naime, Cortez je kraljev napitak pripremio prema tradicionalnom receptu po kojem su čokoladu pripremali Azteci pa je u njega stavio i puno ljutih papričica. Bila je to gusta tekućina bogata okusa, dostupna samo odabranima i smatrana hranom bogova.

Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu i to tako da su u još uvijek tekuću počeli dodavati šećer i cimet. Tek nakon ovih izmjena čokoladu su zavoljeli i Europljani. Španjolskoj je uspjelo tajnu čokolade sačuvati skoro cijelo stoljeće i tek je talijanski trgovac Antonio Carletti 1606. godine uspio razbiti španjolski čokoladno-trgovački monopol.

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg datuma i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah.

Kakaov maslac posebno je važan u proizvodnji čokolade. Jedinstven je među biljnim mastima stoga što je krut pri sobnoj temperaturi i što se topi pri temperaturi od 35 stupnjeva, što je tek nešto niže od temperature ljudskog tijela.

Osnovni sastojci svih čokolada, uz kakao masu, kakao maslac i šećer, su i aroma vanilije te emulgator lecitin čija je zadaća povezivanje svih sastojaka čokolade.

Još uvijek ne postoji znanstveni odgovor na pitanje zašto toliko volimo čokoladu i zašto se iz godine u godinu potražnja za čokoladnim proizvodima neprestano povećava, a najpoznatiji proizvođači neprekidno se trude nadmašiti jedni druge u raznovrsnosti okusa, boja, mirisa i oblika čokolade koju proizvode.



Izvor: www.skole.hr


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju