preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Anketa

ovdje možete glasati za

NAJ

nastavnika/nastavnicu  

u 2017./2018. školskoj godini

ANKETA se otvara klikom na sliku 

Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Priloženi dokumenti:
ZAPISNIK.pdf

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Obrazac za upite

 

Kalendar
« Svibanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Twitter škole

Anketa
Koliko vremena provodiš na Facebooku?





Naslov: FAQ
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Nemaš mail adresu??

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

Posjeti i ovo

VAŽNO

 
Novi IBAN ili broj računa primatelja (žiro račun škole) je
 HR73 2340009 1110694602
Poziv na broj ostaje isti (šifra učenika i mjesec za koji se kuhinja plaća)

Idemo u srednju!!!

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Online CVRČAK

Crvčak, prosinac 2012.

 

Događajnica
Izdvajamo

Bontončić

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2270432
Ovaj mjesec: 2977
Ovaj tjedan: 788
Danas: 9

free counters

TRENUTNO ONLINE:

Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Portal za škole
Kalendar
25.05.2018. 09:10
25. svibnja - Međunarodni dan nestale djece
Međunarodni dan nestale djece obilježava se od 1983. godine svakog 25. svibnja čime se odaje počast nestaloj i pronađenoj djeci ali i podiže senzibilitet građana po pitanju ovog fenomena.

24.05.2018. 09:11
24. svibnja - Europski dan parkova
Obilježavanje Europskog dana parkova inicirano je od strane Federacije EUROPARC s ciljem podizanja svijesti o zaštićenim područjima i parkovima. Prvi je put obilježen 1999. godine kad je organiziran širok spektar aktivnosti u zaštićenim područjima, s naglaskom na važnost zaštite prirode.

18.05.2018. 08:52
18. svibnja - Međunarodni dan muzeja
Međunarodni dan muzeja prvi put je obilježen 18. svibnja 1977. godine, a obilježavanje je pokrenuo Međunarodni savjet za muzeje (ICOM). Svake godine svojim članovima (muzejima i stručnjacima koji rade u muzejima) ICOM preporuča temu vezanu za aktualne trendove i zbivanja u muzejskoj zajednici.

CARNet vijesti
24.05.2018. 11:45
Dodjela nagrada pobjedničkim scenarijima CARNET-ovog natjecanja „Lektira na pozornici robotskog kazališta“
U subotu, 26. svibnja 2018. godine, u 11 sati u I. tehničkoj školi Tesla, održat će se svečana dodjela nagrada pobjednicima CARNET-ovog natjecanja „Lektira na pozornici robotskog kazališta“ . Pozivamo sve sudionike natjecanja, ali i sve zainteresirane za ovaj uspješan projekt da se pridruže i sudjeluju na svečanoj dodjeli nagrada koju će voditi glumac Bojan Navojec.

22.05.2018. 15:35
CARNET na Znanstvenom pikniku 2018.
Sedmi po redu Znanstveni piknik održat će se od 25. do 27. svibnja 2018. godine na jezeru Jarun (Otok Univerzijade) u Zagrebu, pod visokim pokroviteljstvom Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Grada Zagreba.  

21.05.2018. 13:46
Scientix webinar: „An introduction to Scientix and eTwinning“
U sklopu Scientix 3 projekta u utorak, 22. svibnja 2018. godine, u 18.00 sati održat će se webinar pod nazivom „An introduction to Scientix and eTwinning“.

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Čokolada
Autor: Manuel Husnjak, 29. 10. 2012.

Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama Indijanaca koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Čokolada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih slastica. Riječ je o namirnici koja predstavlja vrijedan izvor energije svojstvene arome, slatkog okusa i jedinstvenog osjećaja topljenja u ustima. Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa.


Izvorno indijansko ime za čokoladu je majanskog podrijetla i glasi „xocoatl“ što znači „gorka voda“, dok riječ „kakao“ potječe od astečkog naziva za kakaovac „cacahuatl“.

Proizvodi se od kakaovca, biljke koja je izvorno uspijevala samo u Središnjoj i Južnoj Americi. Danas se kakaovac uzgaja na Karibima u Africi, jugoistočnoj Aziji i na južnopacifičkim otocima Samoa i Nova Gvineja.

Kakaovac je izrazito osjetljiva biljka koja ne podnosi niske temperature. U dobrim uvjetima stablo kakaovca može narasti prosječno pet do sedam metara, ali postoje plantaže na kojima je dosegnuo i 30 metara visine. Stablo može doživjeti i 200 godina ali na plantažama se već nakon 25 godina starija stabla zamjenjuju novima.

Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Nešto kasnije, zloglasni španjolski konkvistador Hernando Cortez probao je na dvoru kralja Montezume „gorku vodu“ i to godine 1519. Kad se desetak godina kasnije vratio u Španjolsku, sa sobom je donio i čokoladni napitak nazvan „cho-co-lah-tay“.

Godine 1615. taj se napitak prvi put pojavio na kraljevskom vjenčanju u Francuskoj i od tuda je kao „chocolata“ doputovao 1662. godine u Englesku.

Zanimljivo je napomenuti da se kralju Karlu V. čokoladni napitak koji mu je priredio Cortez uopće nije dopao i bio mu je prilično odbojna okusa. Umjesto slatke poslastice kakvu zamišljamo danas, kralj je kušao nešto sasvim drugo.

Naime, Cortez je kraljev napitak pripremio prema tradicionalnom receptu po kojem su čokoladu pripremali Azteci pa je u njega stavio i puno ljutih papričica. Bila je to gusta tekućina bogata okusa, dostupna samo odabranima i smatrana hranom bogova.

Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu i to tako da su u još uvijek tekuću počeli dodavati šećer i cimet. Tek nakon ovih izmjena čokoladu su zavoljeli i Europljani. Španjolskoj je uspjelo tajnu čokolade sačuvati skoro cijelo stoljeće i tek je talijanski trgovac Antonio Carletti 1606. godine uspio razbiti španjolski čokoladno-trgovački monopol.

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg datuma i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah.

Kakaov maslac posebno je važan u proizvodnji čokolade. Jedinstven je među biljnim mastima stoga što je krut pri sobnoj temperaturi i što se topi pri temperaturi od 35 stupnjeva, što je tek nešto niže od temperature ljudskog tijela.

Osnovni sastojci svih čokolada, uz kakao masu, kakao maslac i šećer, su i aroma vanilije te emulgator lecitin čija je zadaća povezivanje svih sastojaka čokolade.

Još uvijek ne postoji znanstveni odgovor na pitanje zašto toliko volimo čokoladu i zašto se iz godine u godinu potražnja za čokoladnim proizvodima neprestano povećava, a najpoznatiji proizvođači neprekidno se trude nadmašiti jedni druge u raznovrsnosti okusa, boja, mirisa i oblika čokolade koju proizvode.



Izvor: www.skole.hr


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju