2013-01-25 13:18:30 razgovor s županom Miroslavom Čačijom
Imamo plan! Susret s gospodinom Miroslavom Čačijom, županom Bjelovarske-bilogorske županije ostat će uvijek urezano u naše sjećanje kao jedan od posebnih trenutaka u našim životima. Naučile smo i saznale puno o politici, gospodarstvu, zaštiti okoliša, planovima za budućnost. Najvažnije od svega je životna poruka koju smo „izvukle“ iz riječi našeg župana. Naučile smo da nikad ne treba odustajati od svojim životnih ciljeva i ambicija.
1. Mnoštvo vaših fotografija i intervjua je na internetskim stranicama i u novinama, smeta li vam to? Rad župana i čelnih ljudi županije, gradova, općina, mora biti prezentiran javnosti. Javnost mora znati što oni rade. Puno puta baš i nisam raspoložen za slikanje, razgovor obaviš uvijek, iako si umoran od prethodnog dana. To je takav posao, dio naše svakodnevice, ne smeta mi. 2. Kako će članstvo u Europskoj uniji utjecati na našu županiju, tj. hoće li bitno utjecati? Ja sam optimist. Bez obzira što imamo sada primjer Slovenije, ali vjerujem da je Hrvatska ipak malo drugačije pristupila ugovaranju svih onih poglavlja koja smo morali proći i da su nam iskustva zemalja poput Mađarske, Češke, Poljske bitno pomogla da ne „srljamo“ u Europsku unije onako kako je znao reći Stjepan Radić- ko guske u maglu. Prema tome, bio sam u tim zemljama, s Mađarima smo u velikom kontaktu cijelo vrijeme. Imamo i sporazum s Češkom, s regijom Brzinskom, njihova su nam iskustva bila jako bitna da bismo mogli uopće dokučiti i shvatiti što znači biti 28 članica Europske unije. Još veći sam dojam imao kada sam bio u posjeti s vladinom delegacijom u Poljskoj, velikoj zemlji od 45 milijuna stanovnika. Zemlji koja je izvukla iz Europskih fondova ogromna sredstva i ta zemlja više nije za prepoznati od prije. Sada je potpuno nešto drugo, jedna prekrasna zemlja Europske unije. Gdje god dotaknete, što god pogledate, s kojim god ljudima porazgovarate imate što vidjeti. Morate prvo znati što hoćete, a onda to treba sve uokviriti u aplikaciju zahtjeva sa svom dokumentacijom da bi mogao zatražiti sredstva za uređenje nečega... Zaprepastio kad sam vidio npr. jedan zamak-nekadašnji srušeni dvorac, kao što je naš Medvedgrad. Zaprepastio sam se kad sam vidio da je to potpuno nešto drugo. Poljska je zemlja s puno jezera, što nisam znao. Gdje god se okrenete svako jezero, onaj molić ili ne znam, pristanište, sve je to uređeno sa sredstvima Europske unije. Novaca ima, ali ga treba znati uzeti. Druge samouprave na žalost nemaju dovoljno sredstava, pa općine koje imaju izravne prihode su skućene, ali imaju veliku želju i prepoznatljivost svog terena, oni znaju kako to trebaju urediti da bi se kvaliteta života poboljšala. Upravo smo danas ujutro dali inicijativu da se pri našoj Razvojnoj agenciji oformi jedno oporbeno društvo, s ograničenom odgovornošću, bilo bi i vlasništvo naših jedinica lokalne samouprave, već ćemo se pogoditi na koji način. Tamo bi radili ljudi koji su prošli sve moguće edukacije, koji ih vrlo brzo mogu prepoznati, odnosno obraditi sve što se smatra bitnim; od cesta, voda, sve ono što potiče kvalitetu života. 3. Podržavate li zaštitu okoliša? Apsolutno. Imamo i našu Javnu ustanovu za zaštitu prirode čija osnovna uloga jest zaštititi prirodne ljepote, flore i faune. Mi nismo znali da na području naše županije je najveće stanište roda. Mislili smo da je to Čigoć, područje Sisačko-moslavačke županije.Kad smo dali Turističkoj zajednici naše županije da osmisli masterplan turizma, kako sve ljepote dočarati čovjeku koji bi želio posjetiti našu županiju doznali smo da u Sisčanima imamo najveće stanište roda u Hrvatskoj. Sve što zagađuje prirodu mora se staviti pod kontrolu. Koliko radimo da svako kućanstvo dobije pitku vodu, toliko paralelno radimo i na odvodnji, a već jedna Općina Veliko Trojstvo paralelno proširuje mrežu odvodnje na strogo kontroliran način. 4. Možete li reći kada će ekološka mreža naše županije biti završena? Ne mogu reći točno, ali maksimalno se trudimo da bude što prije. 5 Bjelovarsko-bilogorska županija prva je kontinentalna županija koja će dobiti masterplan turizma, što imate reći na tu temu? Masterplan razvoja turizma na ovom dijelu županije imamo već četiri godine. Kad sam prije pet godina postao župan počeli smo raditi temeljni dokument koji bi sadržavao sve što bi prekrasan gost ovog našeg kraja mogao vidjeti. Napravili smo ga, to je temeljni dokument koji nije isključiv, nadopunjavat ćemo ga. Svih osamnaest općina, pet gradova naše županije, ljudi s Instituta za turizam radili su na terenu i onda to stručno obradili. Puno sam putovao po svijetu, ali nema ljepšeg od našeg Jadrana.Jednom prilikom obišao sam najljepše slapove na svijetu, ali moram Vam reći da je naša Krka, naše Plitvice, to su slapovi da se smrzneš prema onim slapovima, ali je izvikano. Hvala Bogu, našu Krku i Plitvice obilaze ljudi, ali tamo je cijeli svijet u malome.Ili, idete u Tursku i zaista Istanbul je prekrasan i idete prema unutrašnjosti i dolazite do povijesnog Trojanskog konja, Troje, tu nema ničega od Troje, ali je konj napravljen od drveta i priča se prodaje. Poanta svega je da moraš imati priču i zaista našu županiju krase četiri karakteristične riječi: zelena oaza zdravlja, znanja, tradicijskih vrijednosti i pravih prilika –to je slogan naše županije. Kada kažete zelena oaza zdravlja – pola županije je pod šumama, a što su šume- pluća. Zdravstveni turizam je prepoznat već iz davnina na području Daruvara, još za rimsko doba radnici su dolazili da napune baterije,imamo prekrasnih ribnjaka. Jedni se vole baviti lovom, a jedni ribolovom. Napravili smo dva prekrasna ribnjaka gdje dolaze ljudi iz Europe. Sad smo se postrožili jer ne mogu oni dolaziti iz Europe, a da Turistička zajednica ništa ne zna. Prema tome, imamo plan. Kad dođete u Grabovnicu, a Vi znate što je tamo. Tamo je obitelj Salaj i Božićna bajka, to je samo jedan dio Čazmanske priče. Milijun tristo tisuća svjećica će ove godine zasjati, 14. prosinca bit će paljenje i trajat će četrdeset dana, očekuje se negdje između šestdeset- sedamdeset tisuća ljudi, što je isto dio naše ponude. U početku su samo svijetla svjetlila. Sada će biti vrhunska ponuda svega. 6. Pored povoljnog položaja može se reći da je 'područje županije prometno izolirano', činjenica je da na prostoru Bjelovara nema niti jedne brze ceste, jesu li isplanirani projekti kako bismo poboljšali prometnu povezanost ? Činite li nešto u vezi toga? Godinama jadikujemo, brza cesta i pruga su naše čežnje. Kad se upetlja dnevna politika na žalost se napravi kako ne treba. Vozimo se iz čvora Sveta Helena, idemo prema Cugovcu brzom cestom, izlazaka koliko hoćeš. Prije tri godine odlučili smo graditi autoput od Cugovca prema Bjelovaru, što nema nikakve logike. Sada se radi brza cesta i to tempom, žestokim tempom, od Cugovca do Farkaševca, to je izlaz Vrbovec II, prema Dubravi. Napravljena je kompletna dokumentacija za nastavak ceste prema Bjelovaru sa pet izlaza do Korenova i radi se utjecaj izgradnje brze ceste na okoliš. Općina Velika Pisanica treba utvrditi taj prostorni plan jer treba paziti na zaštitu okoliša. Što se tiče željezničke pruge, Županija je platila dva milijuna kuna za projektnu dokumentaciju te pruge, Žabno-Gradec. Tom prugom bili bismo za pedeset minuta u Zagrebu. Imamo obećanja resornog ministarstvada će se radovi nastaviti žešćim tempom. Vjerojatno će se koristiti sredstva Europskih fondova ili će se ići u koncesiju, kroz objekte koji se grade, stanice, odmorišta. Natječaj će biti raspisan u dvanaestom mjesecu i ta pruga trebala bi se hitno početi graditi. Pruga bi svima puno značila. Zbog gospodarstva, bolja je brza cesta. 7. Je li županijski proračun ostao na razini prošlogodišnjega i hoće li punjenje proračuna ići predviđenim tempom? Veći je, rebalansom smo povećali proračun sa 109 na 116 milijuna kuna. Dvije stvari su utjecale na povećanje proračuna, prvo Zakon o fiskalnoj odgovornosti, nema više isplate plaća bez podmirenja obveza državi, plaćanje doprinosa i svega što ide iz plaće. Isto tako, Vlada i resorno ministarstvo ispunili su obećanje kad govorimo o subvencioniranju prijevoznih karata za učenike srednjih škola. To nam je povećalo proračun za dva milijuna mjesečno. Za iduću godinu predvidjeli smo proračun 134 milijuna kuna. Mislilo smo prodati udio temeljnog kapitala u dijelu naših tvrtki – Hidroregulacija i Vodoprivreda Daruvar. To ne činimo kako bismo se riješili naših tvrtki jer Europski fondovi i pretpristupni ugovori ne dopuštaju da jedinica lokalne samouprave bude temelj u kapitalu, više od 25 posto. Kod nekih projekata smije biti nula, moraju biti dionička društva tj. radničko dioničarstvo. Treba osigurati sredstva za vodoopskrbu i htio bih dovršiti izgradnju dviju sportskih dvorana u Velikoj Pisanici i Hercegovcu. Nemamo sredstva za dvije. 8. Koja je prosječna plaća županijskih službenika? A joj, ne znam. Pa nitko se ne buni, nije onda tako loša. 9. U kojem je periodu gospodarstvo BBŽ-a bilo najstabilnije? Ako je recesija u svijetu, nije zaobišla našu državu, pa ni našu županiju. Ima dosta gospodarstvenika i obrtnika koji stasaju, ali to su oni koji se znaju uokviriti u ona sredstva kojima su mogli raspolagati. Jučer sam obišao veliku farmi svinja, onaj tko je racionalizirao našu proizvodnju taj je opstao i opstat će. 10. Mislite li urediti dosadašnje mjere o sustavu obiteljskih potpora i olakšica? Jesu li u planu neke mjere za povećanje nataliteta u županiji? Činjenica jest da je natalitet pri veoma niskim razinama. To je pitanje svih pitanja – kako povećati natalitet. Svim obiteljima pomažemo za svako dijete kad se dijete rodi. Ali nije samo to, subvencioniramo prijevoz, pa nabavu knjiga i one obitelji koje su na rubu socijale i koje su socijalno ugrožene. Ne znam ni sam kako da je u deset godina nestalo stanovnika kao cijeli grad Daruvar. Vjerojatno je razlog – socijalna nesigurnost. 11. Ima li Bjelovarska kreditna unija stvarno cilj postati banka- oslonac razvoja Bjelovara? To nije na nivou Županije, ali vjerujem da će biti na nivou Gradova. Vjerujem da će opstati. 12. Gdje provodite najviše vremena? Svaki dan sam negdje. Danas idem u Grubišno Polje. Budući je dan osoba s invaliditetom, a tamo imamo tvornicu u kojoj su zaposleni invalidi. Svaki dan sam na terenu, uz ljude. Oni znaju kako bi se trebalo postaviti. Kako bi im Županija mogla pomoći u rješavanju njihovih životnih problema. Često nisam ni na nedjeljnom obiteljskom ručku. Volim sportske aktivnosti, volim lov. Nekad sam bio dobar nogometaš. U svijetu se zna za naše kolektivne sportove. Hrvatska nogometna reprezentacija je među deset najboljih reprezentacija na svijetu. Na žalost, nemam vremena za obitelj. Deset dana sam na moru s obitelji, preko ljeta, i onda sam kuhar. 13. Je li obrazovanje,tj. Škola imalo/la bitnu ulogu u vašem tinejdžerskom životu? Sigurno da je, za sve se može imati dovoljno vremena, samo ako se vrijeme dobro posloži. Dvije godine sam stariji od svoje sestre, oboje smo završili gimnaziju. Nekada je bio drugačiji način ocjenjivanja. Nekada nisi mogao proći sa pet ako si imao trojku, danas možeš. Završio sam pravo. Prve dvije godine bio sam u zagrebu, onda sam se vratio kući jer otac nije mogao financirati mene i sestru u Zagrebu. Otac se počeo baviti krojačkim obrtom i s njim sam išao po sajmovima. Učio sam navečer, a po danu sam išao na fakultet. Bitan je početak, ako ne kreneš dobro- nećeš to završiti. I opet bih išao studirati pravo. 14. Budući da mnogo potičete mladež, studente, jeste li i vi imali kakav poticaj koji je bitno utjecao na vaše obrazovanje? Normalo da moraš imati nekog idola. Gimnazija je uvijek bila srednja škola koja je davala opće obrazovanje. Nekad su bila dva usmjerenja – društveno i prirodno. Nakon druge godine morao si se opredijeliti. Imao sam kuma, koji je mlad umro. Bio je vrhunski sudac na Okružnom sudu. Nisam požalio. Žao mi je što nisam postao poznati odvjetnik, a vjerojatno bih. Nego sam velik dio života proveo na čelu jedne zdravstvene ustanove. 15. Možete li izdvojiti najljepši događaj iz vašeg djetinjstva? Bilo ih je puno. Moji roditelji su bili predivni ljudi koji su imali lijepo gospodarstvo. Uvijek sam volio ići s konjem, nakositi travu. Išli smo na dva imanja, a on me znao odbaciti kad smo došli do prvog. Ima puno prekrasnih trenutaka. Od firme, kad mi je kum kupio sat, cijelo vrijeme sam držao gore ruku. Kad sam prvi put lovio ribu, to je doživljaj. Sve je veselje, kad su roditelji zdravi. Uvijek me nešto veseli. 16. Koji su Vaši stavovi o nasilju u školama i izvan? Moramo biti maksimalno zabrinuti, to je za svaku osudu. Svašta na to utječe. Činjenica je da se mora puno raditi i otkriti na vrijeme tko ima devijantno ponašanje. Mora se tome stati na kraj. To je uloga ne samo nastavnog osoblja, već i roditelja i društva. Bio sam u Engleskoj, na velikim nogometnim utakmicama. Oni na igralištima nemaju ogradu i nema teorije da netko zapali bilo što. Željezna lady –Margaret Tacher rekla je da je dosta i bilo je dosta. 15. Trenutno je aktualna uznemirujuća vijest o 'nestaloj' Antoniji Bilić, koje je vaše mišljenje o toj temi? DNK analiza je pokazala da je pronađena. Paravinja ih je cijelo vrijeme vodio na krivi trag: Nikada nije vođena takva akcija, ali je ipak netko zakazao. Općenito, to je totalni poremećaj u ponašanju. 16. Osvrt na suradnju Općine i Škole? Čelni ljudi Općine rade na zadovoljstvo svojim mještana. Škola prednjači u svemu, primjer je mnogima. Ima i drugih Škola gdje se dobro radi, ali uvijek se nešto osmišljava i nešto u čemu ova Škola odskoči, u pozitivnom smislu. Niste nikada zadovoljni s onim što pružate. Mogu reći samo pohvale na račun Škole i Općine. Bez rada nema uspjeha, a rad je sve što učite. 17. Poruka za kraj? Budući se bliže božićni blagdan,i želim vam sve najbolje, ponajviše zdravlja, Vama i Vašim bližnjima i mještanima Vaše lijepe Općine Veliko Trojstvo, a onda i Općine Šandrovac. Treba marljivo raditi i biti uporan i nikad se ne slomiti ako nešto nije prošlo. Kad nemam rješenja navečer, ujutro ga već imam. Možda nije najbolje, ali je ipak neko rješenje. Ema Baršić, 7.razred Adriana Marjanović, 8.razred |
Osnovna škola Veliko Trojstvo |