preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Upisi u prvi razred

 

KAMO NAKON OSNOVNE ŠKOLE?

Energetska obnova PO Šandrovac

Naš časopis CVRČAK

Očitavanjem koda otvaraju vam se

police s digitalnim izdanjima školskog časopisa CVRČAK

SPONZORSTVO

 

Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

DJEČJA PRAVA

DRVOKOD

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Posjeti i ovo

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

 

ISPRIČNICE

Poštovani roditelji!

Ovdje možete preuzeti ispričnice za opravdavanje izostanaka učenika od strane Vas roditelja!

Priloženi dokumenti:
ISPRICNICA RODITELJA.docx

Odabrani udžbenici
Idemo u srednju!!!

Pravilnici

klikni - poveznica

POVJERENIK ZA INFORMACIJE RH

Priloženi dokumenti:
STATUT WEB 2020..pdf
statutskole-2015 STATUT.pdf
ODLUKA O IZMJENAAMA STATUTA.pdf
pravilnik-o-radu-novo-2015 1 .pdf
Odluka o etickom kodeksu neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti.pdf
Odluka o kucnom redu.pdf
Poslovnik o radu skolskih vijeca.pdf
Pravilnik o radu sk. knjiznica OS.pdf
Pravilnik o zastiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva.pdf
PRAVILNIKO UNUTARNJEM USTROJSTVU.pdf
ZASTITA OD POZARA.pdf
Plan javna nabava 2012.xls
Plan javna nabava 2013..xls
Plan javne nabave 2014..xls
Pravilnik o izvodenju izleta ekskurzija.pdf
Plan javne nabave 2015.xls
Zavrsni 2014 fina.xls
Plan nabave 2016.xls
Zavrsni 2015. fina.xls
Plan javna nabava 2017.xls
STATISTICKO IZVJESCE O JAVNOJ NABAVI 2016..pdf
ZR 2016.xls
PRAVILNIK O JEDNOSTAVNOJ NABAVI.pdf
Biljeske uz zavrsni racun 2017..doc
Zavrsni racun 2017..xls
Plan javna nabava 2018. 2.xls
Zavrsni racun 2018..xls
Biljeske uz zavrsni racun 2018..pdf
Plan javna nabava 2019 2 (2).xls
PROCEDURA PRACENJA I NAPLATE PRIHODA I PRMITAKA.pdf
PRAVILNIK O ZAPOSLJAVANJU.pdf
Zavrsni racun 2019..xls
Zavrsni racun 2020..xls
BILJESKE 2020.doc
Fin.izvjesataj 06-2021.xlsx
pravilnik o radu 2019..pdf
PRAVILNIK OPOSTUPKU ZAPOSLJAVANJA TE PROCJENI I VREDNOVANJU KANDIDATA ZA ZAPOSLJAVANJE (1).pdf
Zavrsni racun 2021..xls
Biljeske uz zavrsni racun ‏ 2021.pdf
Godisnje izvjesce ZPPI 2022..pdf
Zavrsni racun 2022..xlsx
BILJESKE uz zavrsni racun 2022..doc
OBRAZAC POLUGODISNJEG FINANCIJSKOG IZVJESCA 2023..xlsx
Pravilnik o radu.pdf
Kucni red 2023. godina.pdf
Proracun 2018 rashodi.pdf
Proracun 2018 prihodi.pdf
Proracun 2019 prihodi.pdf
Proracun 2019 rashodi.pdf
Izmjene 2020 prihodi vp.pdf
Izmjene 2020 prihodi.pdf
Izmjene 2020 rashodi vr.pdf
Izmjene 2020 rashodi.pdf
Proracun 2020 prihodi.pdf
Proracun 2020 rashodi.pdf
Proracun 2021 prihodi.pdf
Proracun 2021 rashodi.pdf
Izmjene 2022 prihodi vp.pdf
Izmjene 2022 prihodi.pdf
Izmjene 2022 rashodi vr.pdf
Izmjene 2022 rashodi.pdf
Proracun 2022 prihodi.pdf
proracun 2022 rashodi.pdf
Proracun 2023 prihodi.pdf
Proracun 2023 rashodi.pdf
Plan javne nabave 2018. godina.xlsx
Plan javne nabave 2019. godina.xlsx
Plan javne nabave 2020. godina.xlsx
Plan javne nabave 2021. godina.xlsx
Plan javne nabave 2022. godina.xlsx
BILJESKE 12-2023.doc
Obrasci financijskih izvjestaja v 8.1.3.xlsx
Plan 2023 prihodi.pdf
Plan 2023 rashodi.pdf
Odluka o prihvacanju izvjesca o financijskom poslovanju.pdf
Registar ugovora 2023..pdf

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2441700
Ovaj mjesec: 1605
Ovaj tjedan: 225
Danas: 4
Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Nafta
Autor: Marko Bačak, 7. 9. 2012.

Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su živjele prije mnogo milijuna godina u vodi. Prvi korak bio je prije 300 - 400 milijuna godina. Tada su se ostaci počeli taložiti na dno oceana i s vremenom ih je pokrio pijesak i mulj. Prije 50 - 100 milijuna godina ti ostaci su već bili prekriveni velikim slojem pijeska i mulja koji je stvarao ogromne pritiske i visoke temperature. U tim prilikama nastali su sirova nafta i prirodni plin. Danas bušimo kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena da bi došli do nalazišta nafte. Prije nego počne bušenje kroz sve te slojeve, znanstvenici i inženjeri proučavanju sastav stijena. Ako sastav stijena ukazuje na moguće nalazište nafte počinje bušenje. Veliki problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost isticanja nafte u okoliš. Nove tehnologije omogućavaju povećanje preciznosti kod pronalaženja nafte, a to rezultira manjim brojem potrebnih bušotina.


Od 1990. godine vrijedi zakon da svaki novi izgrađeni tanker mora imati dvostruku ljusku da bi se spriječio izljev nafte u more prilikom havarije. Usprkos svim poboljšanjima tehnologije bušenja i transporta još uvijek se događaju izljevi nafte u more, a to rezultira gotovo potpunim uništenjem biljnog i životinjskog svijeta u tom dijelu mora. Iako je zagađenje mora isticanjem sirove nafte veliko, u usporedbi sa zagađenjem zraka korištenjem naftnih derivata je zanemarivo. Prilikom sagorijevanja naftnih derivata oslobađaju se velike količine ugljičnog dioksida u atmosferu. Ugljični dioksid je staklenični plin i njegovim ispuštanjem u atmosferu utječemo na povećanje globalne temperature na Zemlji. Zbog tog problema donesen je Kyoto protokol, ali ga najveći zagađivači još uvijek nisu potpisali.

 Nafta se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom (slika desno). Kad napravimo bušotinu do dubine u kojoj se nalaze pore s naftom, te sitne kapljice zbog velikog pritiska navale u bušotinu. To se može usporediti sa ispuštanjem zraka iz balona. Kad pustimo grlo balona zrak koji je u balonu pod pritiskom navali van. Isto tako i nafta pod pritiskom navali kroz bušotinu prema površini. Zbog toga se prije događalo da se velike količine nafte razliju oko bušotine zbog nepripremljenosti. U početku prirodni pritisak tjera naftu van kroz bušotinu, a nakon toga se naftne kompanije odlučuju na pumpanje nafte iz bušotine. Te dvije faze eksploatacije nazivaju se primarna proizvodnja. Nakon toga u bušotini se nalazi još uvijek oko 75% početne količine nafte. Zbog toga se naftne kompanije odlučuju na preplavljivanje nalazišta nafte vodom. Kroz neku drugu bušotinu pumpaju vodu u nalazište i time "ispiru" jedan dio preostale nafte. Na taj način dobije se još oko 15% početne količine nafte. Na kraju u nalazištu ostane oko 60% nafte koju za sad još uvijek ne znamo ispumpati van.

Države izvoznice nafte formirale su udruženje OPEC (Organization of the Petroleum Exporting Countries) i to udruženje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu.

Stanje u Hrvatskoj

Industrija nafte d.d. Zagreb (INA) je Hrvatska nacionalna kompanija za naftne prerađevine i prirodni plin. INA Naftaplin je dio INA-e koji je zadužen za istraživanje i proizvodnji nafte i prirodnog plina. U 2002. godini proizvedeno je 1,34 milijuna tona nafte i kondenzata, od toga:

• u Hrvatskoj 770.215 tona nafte i 338.235 tona kondenzata
• u Angoli 167.808 tona nafte
• u Egiptu 65.372 tona nafte

Na domaćim naftnim poljima očekivani prirodni pad proizvodnje znatno je ublažen izvođenjem brojnih rudarskih radova te primjenom različitih metoda umjetnog podizanja kapljevine. U rafinerijama nafte u Hrvatskoj je 2002. godine proizvedeno 5.248.481 tona naftnih derivata. Od toga je u Hrvatskoj prodano 2.966.000 tona, a ostalo je izvezeno u Bosnu i Hercegovinu (596.000 tona), Sloveniju (184.000 tona), Crnu Goru (163.000 tona), Srbiju (86.000 tona) i na ostala tržišta (644.342 tona). Vlastita potrošnja i gubitak iznosili su 609.139 tona.

Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata su zalihe koje se koriste za osiguranje opskrbe naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, uslijed izvanrednih okolnosti poremećaja opskrbe. Količina tih zaliha određena je Zakonom o strateškim robnim zalihama i Zakonom o energiji. Prema tim zakonima donesena je uredba na temelju koje sve kompanije koje su u prethodnoj godini ostvarile neto uvoz od najmanje 25 tona nafte i naftnih derivata, imaju obavezu na teritoriju Republike Hrvatske ostvariti zalihu od 25% uvezene količine nafte prethodne godine. Neto uvoz iz stavka je količina nafte i naftnih derivata uvezena tijekom prethodne kalendarske godine, umanjena za izvezenu količinu nafte i naftnih derivata u istome razdoblju. Prema tom zakonu na teritoriju Republike Hrvatske mora biti zaliha naftnih derivata za 90 dana prosječne potrošnje bez uvoza. Kriteriji 90-dnevne rezerve iznose između 800 i 900 tisuća tona nafte i naftnih derivata. Zemlje članice Europske unije imaju također 90-dnevne zalihe nafte i naftnih prerađevina na svom teritoriju.



Izvor: http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Nafta.html


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju