preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Anketa

ovdje možete glasati za

NAJ

nastavnika/nastavnicu  

u 2017./2018. školskoj godini

ANKETA se otvara klikom na sliku 

Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Priloženi dokumenti:
ZAPISNIK.pdf

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Obrazac za upite

 

Kalendar
« Lipanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Twitter škole

Anketa
Koliko vremena provodiš na Facebooku?





Naslov: FAQ
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Nemaš mail adresu??

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

Posjeti i ovo

VAŽNO

 
Novi IBAN ili broj računa primatelja (žiro račun škole) je
 HR73 2340009 1110694602
Poziv na broj ostaje isti (šifra učenika i mjesec za koji se kuhinja plaća)

Idemo u srednju!!!

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Online CVRČAK

Crvčak, prosinac 2012.

 

Događajnica
Izdvajamo

Bontončić

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2273223
Ovaj mjesec: 2146
Ovaj tjedan: 323
Danas: 51

free counters

TRENUTNO ONLINE:

Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Portal za škole
Kalendar
21.06.2018. 08:59
21. lipnja - Prvi dan ljeta
Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih. Na sjevernoj polutki traje otprilike od 20. lipnja do 23. rujna. Na južnoj polutki traje od oko 20. prosinca do oko 21. ožujka. Po konvenciji ljeto na sjevernoj Zemljinoj polutki traje dio lipnja, cijeli srpanj, kolovoz i dio rujna, a na južnoj Zemljinoj polutki dio prosinca, cijeli siječanj, veljača i dio ožujka.

21.06.2018. 08:57
21. lipnja - Svjetski dan glazbe
U mnogim zemljama svijeta, 21. lipnja obilježava se kao Svjetski dan glazbe, odnosno Fete de la Musique. Toga dana glazbenici amateri, ali i profesionalci, besplatno nastupaju na javnim gradskim površinama podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnome životu.

14.06.2018. 08:42
14. lipnja - Svjetski dan dobrovoljnog darivanja krvi
Svake sekunde netko u svijetu treba krv kako bi preživio, stoga se svake godine 14. lipnja obilježava dan u čast dobrovoljnih darivatelja krvi. Ovaj dan nastoji podići svijest o potrebi za sigurnom krvlju, zahvaliti i odati počast darivateljima krvi te potaknuti aktualne i potencijalne davatelje na redovito. dobrovoljno i neplaćeno darivanje krvi.

CARNet vijesti
15.06.2018. 14:43
Objavljena "Nacionalna taksonomija računalno-sigurnosnih incidenata"
U okviru provedbe projekta GrowCERT izrađena je “Nacionalna taksonomija računalno-sigurnosnih incidenata” nastala temeljem  Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti . 

14.06.2018. 23:54
Uklonjene poteškoće u radu e-Dnevnik aplikacije za učenike
U četvrtak, 14. lipnja 2018. godine, u kasnim večernjim satima uočene su nepravilnosti u radu e-Dnevnik aplikacije za učenike. CARNET je tijekom noći poduzeo sve radnje na uklanjanju poteškoća s pristupom e-Dnevnik aplikaciji koje su uočene kod dijela korisnika sustava ocjene.skole.hr  te je u ranim jutarnjim satima uspostavljena puna funkcionalnost e-Dnevnik aplikacije za učenike.

12.06.2018. 14:17
Nacionalni CERT u međunarodnoj vježbi Cyber Europe 2018
Nacionalni CERT i ove je godine sudjelovao u međunarodnoj vježbi Cyber Europe 2018 koju je organizirala Agencija EU-a za kibernetičku sigurnost (ENISA) u suradnji s tijelima i agencijama iz područja kibernetičke sigurnosti iz cijele Europe. 

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Ugljen
Autor: Luka Zeman, 7. 9. 2012.

Ugljen je nastao od davnih biljaka. Prije 300 milijuna godina, znači prije dinosaura, ogromne biljke taložile su se u močvarama. Milijunima godina preko tih ostataka taložilo se blato koje je stvaralo veliku toplinu i pritisak, a to su idealni uvjeti za nastanak ugljena. Danas se ugljen većinom nalazi ispod sloja stijena i blata, a da bi se došlo do njega probijaju se rudnici. Dvije najvažnije upotrebe ugljena su proizvodnja čelika i električne energije. Ugljen daje oko 23% ukupne primarne energije u svijetu. 38% generirane električne energije u svijetu dobiveno je od ugljena. Za oko 70% proizvodnje čelika u svijetu potreban je ugljen kao ključni sastojak.


Od svih fosilnih goriva ugljena ima najviše, a ima i najdužu povijest upotrebe. Arheolozi su pronašli dokaze koji ukazuju da su Rimljani u Engleskoj koristili ugljen u drugom i trećem stoljeću. U Sjevernoj Americi Indijanci su u 14. stoljeću koristili ugljen za kuhanje, grijanje i izradu keramike. U 18. stoljeću Englezi su otkrili da se ugljen spaljuje čišće i na većoj temperaturi od drvenog ugljena. Industrijska revolucija bila je prvi pravi pokretač upotrebe ugljena. James Watt izumio je motor na paru (parni stroj), koji je omogućio da strojevi obavljaju posao koji su prije obavljali ljudi ili životinje, a koristio je ugljen za proizvodnju pare koja je pokretala motor. Tijekom 19. stoljeća brodovi i vlakovi su bili glavno sredstvo za transport, a koristili su parni stroj za pogon. U tim parnim strojevima koristio se ugljen za proizvodnju pare. 1880. godine ugljen je prvi put upotrijebljen za proizvodnju električne energije.

Ekologija i načini pročišćavanja ugljena

Gledano iz ekološkog aspekta, ugljen je najopasniji izvor energije. Ugljen je, kao i svi fosilni izvori energije, najvećim dijelom sačinjen od ugljika i vodika. Unutar ugljena zarobljene su i neke nečistoće, kao na primjer sumpor i dušik. Kad ugljen sagorijeva, te nečistoće otpuštaju se u atmosferu. U atmosferi se te čestice spajaju sa parom (na primjer u oblacima) i formiraju kapljice koje padaju na zemlju kao slabe sumporne i dušične kiseline - kisele kiše. Unutar ugljena postoje još i sitne čestice minerala. Te čestice ne sagorijevaju i stvaraju pepeo koji ostaje nakon sagorijevanja. Jedan dio tih čestica biva uhvaćen u vrtlog plinova i, zajedno sa parom, formira dim koji dolazi iz elektrana na ugljen. Neke čestice su toliko male da ako ih složimo 30 u red, red bi bio dug jedva kao širina ljudske kose. Ugljen je najvećim dijelom sačinjen od ugljika. Kad ugljen sagorijeva ugljik se miješa sa kisikom iz zraka i na taj način formira ugljični dioksid. Ugljični dioksid je plin bez boje i mirisa, a u atmosferi je jedan od stakleničnih plinova.

Najčišća primjena ugljena za dobivanje energije je pretvaranje u plin. Unutar velike metalne posude ugljen se zagrije i polije vodom. Na taj način se dobije smjesa ugljičnog monoksida i vodika, a to je plin. Tim postupkom se iz ugljena uklanja većina nečistoća, pa prilikom spaljivanja ne dolazi do znatnog onečišćenja okoline.

Proizvodnja, potrošnja i zalihe ugljena

U zadnje vrijeme nema značajnijih promjena u potrošnji ugljena. To je i razumljivo jer su tehnologije za iskorištavanje dostigle zrelost, pa nema velikih mogućnosti napretka. Prema grubim predviđanjima ugljena ima za još oko 200 godina iskorištavanja današnjim tempom. To znači da u bližoj budućnosti neće biti problema sa opskrbom ugljenom, ali bi moglo biti problema zbog ekonomskih i ekoloških aspekata iskorištavanja te energije.

Gledano geografski, Južna Amerika je kontinent s najmanje rezervi ugljena - samo 2.2% svjetskih rezervi. Afrika je također u lošem položaju s rezervama - samo 6%, a od tih 6% Južna Afrika ima 90% rezervi. Sjeverna Amerika i Azija imaju po 25% ukupnih rezervi ugljena. Europa zajedno s Rusijom ima 35% potvrđenih rezervi ugljena. Rezerve u Europi dominantno su podijeljene na Njemačku (21%) i Rusiju (50%).

Najveći napredak u proizvodnji i potrošnji na kraju 20. stoljeća dogodio se i Kini. U 1997. godini Kina je proizvela 1268 milijuna tona ugljena. U 1999. se dogodio pad na malo ispod 1000 milijuna tona, ali usprkos tome Kina je još uvijek vodeća država po proizvodnji i potrošnji ugljena. Pad proizvodnje prouzročen je rekonstrukcijom Kineske industrije za proizvodnju ugljena. SAD su povećale proizvodnju na 975 milijuna tona, ali je sve manje ugljena raspoloživo za izvoz. Manjak vlastite proizvodnje SAD podmiruju bilateralnim ugovorom između njih i Kanade. SAD uvoze i ugljen iz Kolumbije zbog jeftinog transporta do obale.



Izvor: http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Ugljen.html


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju