preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Anketa

ovdje možete glasati za

NAJ

nastavnika/nastavnicu  

u 2017./2018. školskoj godini

ANKETA se otvara klikom na sliku 

Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Priloženi dokumenti:
ZAPISNIK.pdf

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Obrazac za upite

 

Kalendar
« Lipanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Twitter škole

Anketa
Koliko vremena provodiš na Facebooku?





Naslov: FAQ
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Nemaš mail adresu??

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

Posjeti i ovo

VAŽNO

 
Novi IBAN ili broj računa primatelja (žiro račun škole) je
 HR73 2340009 1110694602
Poziv na broj ostaje isti (šifra učenika i mjesec za koji se kuhinja plaća)

Idemo u srednju!!!

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Online CVRČAK

Crvčak, prosinac 2012.

 

Događajnica
Izdvajamo

Bontončić

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2273565
Ovaj mjesec: 2488
Ovaj tjedan: 6
Danas: 6

free counters

TRENUTNO ONLINE:

Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Portal za škole
Kalendar
21.06.2018. 08:59
21. lipnja - Prvi dan ljeta
Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih. Na sjevernoj polutki traje otprilike od 20. lipnja do 23. rujna. Na južnoj polutki traje od oko 20. prosinca do oko 21. ožujka. Po konvenciji ljeto na sjevernoj Zemljinoj polutki traje dio lipnja, cijeli srpanj, kolovoz i dio rujna, a na južnoj Zemljinoj polutki dio prosinca, cijeli siječanj, veljača i dio ožujka.

21.06.2018. 08:57
21. lipnja - Svjetski dan glazbe
U mnogim zemljama svijeta, 21. lipnja obilježava se kao Svjetski dan glazbe, odnosno Fete de la Musique. Toga dana glazbenici amateri, ali i profesionalci, besplatno nastupaju na javnim gradskim površinama podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnome životu.

14.06.2018. 08:42
14. lipnja - Svjetski dan dobrovoljnog darivanja krvi
Svake sekunde netko u svijetu treba krv kako bi preživio, stoga se svake godine 14. lipnja obilježava dan u čast dobrovoljnih darivatelja krvi. Ovaj dan nastoji podići svijest o potrebi za sigurnom krvlju, zahvaliti i odati počast darivateljima krvi te potaknuti aktualne i potencijalne davatelje na redovito. dobrovoljno i neplaćeno darivanje krvi.

CARNet vijesti
15.06.2018. 14:43
Objavljena "Nacionalna taksonomija računalno-sigurnosnih incidenata"
U okviru provedbe projekta GrowCERT izrađena je “Nacionalna taksonomija računalno-sigurnosnih incidenata” nastala temeljem  Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti . 

14.06.2018. 23:54
Uklonjene poteškoće u radu e-Dnevnik aplikacije za učenike
U četvrtak, 14. lipnja 2018. godine, u kasnim večernjim satima uočene su nepravilnosti u radu e-Dnevnik aplikacije za učenike. CARNET je tijekom noći poduzeo sve radnje na uklanjanju poteškoća s pristupom e-Dnevnik aplikaciji koje su uočene kod dijela korisnika sustava ocjene.skole.hr  te je u ranim jutarnjim satima uspostavljena puna funkcionalnost e-Dnevnik aplikacije za učenike.

12.06.2018. 14:17
Nacionalni CERT u međunarodnoj vježbi Cyber Europe 2018
Nacionalni CERT i ove je godine sudjelovao u međunarodnoj vježbi Cyber Europe 2018 koju je organizirala Agencija EU-a za kibernetičku sigurnost (ENISA) u suradnji s tijelima i agencijama iz područja kibernetičke sigurnosti iz cijele Europe. 

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Neobnovljivi izvori energije
Autor: Mihael Husnjak, 31. 8. 2012.

Neobnovljivi izvori energije su:

  • nuklearna energija
  • ugljen
  • nafta
  • prirodni plin

Od toga ugljen, naftu i prirodni plin nazivamo još i fosilna goriva. Samo ime fosilna goriva govori o njihovom nastanku. Prije mnogo milijuna godina ostaci biljaka i životinja počeli su se taložiti na dno oceana ili na tlo. S vremenom je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim uvjetima razvijale su se ogromne temperature i veliki pritisci, a to su idealni uvjeti za pretvorbu ostataka biljaka i životinja u fosilna goriva. Glavni izvor energije fosilnih goriva je ugljik, pa njihovim sagorijevanjem u atmosferu odlazi puno ugljičnog dioksida. To je glavni problem iskorištavanja fosilnih goriva gledano s ekološkog aspekta.


Na slici je prikazan rast koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi u zadnjih 150 godina. Vidljivo je da se koncentracija u tom razdoblju povećala za čak 28%. Zadnjih 150 godina je razdoblje sve većeg povećanja upotrebe fosilnih goriva. Na početku se najviše koristio ugljen, koji je i najopasniji za okolicu jer u atmosferu ispušta uz ugljični dioksid i sumpor te neke druge tvari. Sumpor se u atmosferi spaja s vodenom parom i tvori sumpornu kiselinu, koja pada na tlo u obliku kiselih kiša. Problem kiselih kiša najizraženiji je bio u SAD-u i Kanadi, ali ni europske države nisu bile pošteđene. U Europi su najviše problema imale Njemačka i Velika Britanija. Da bi smanjile mogućnost kiselih kiša SAD su uložile oko dvije milijarde dolara u istraživanje metoda za pročišćavanje ugljena. Tehnologije pronađene tim istraživanjima znatno su smanjile učestalost pojavljivanja kiselih kiša.

Nuklearne elektrane ne ispuštaju ugljični dioksid, ali nakon upotrebe nuklearno gorivo je izuzetno radioaktivno i potrebno ga je skladištiti više desetaka godina (najradioaktivnije i više stotina godina) u sigurnim betonskim bazenima ili podzemnim bunkerima. U normalnim uvjetima nuklearna energija je vrlo čisti izvor energije, ali potencijalna opasnost neke havarije sve više smanjuje broj novoinstaliranih nuklearnih elektrana. Strah od havarije dodatno su povećale dvije do sada najveće nuklearne nezgode: Otok Tri Milje 1979. godine i Černobilj 1896. godine. U oba slučaja do nezgode je došlo zbog niza grešaka na opremi i ljudskih pogrešaka. U zadnje vrijeme sve je manji utjecaj čovjeka na proces u nuklearnoj elektrani jer su se računala pokazala pouzdanija za obavljanje nekih radnji koje ne zahtijevaju konstruktivno razmišljanje.



Izvor: http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Neobnovljivi_izvori.html


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju