preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Anketa

ovdje možete glasati za

NAJ

nastavnika/nastavnicu  

u 2017./2018. školskoj godini

ANKETA se otvara klikom na sliku 

Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Priloženi dokumenti:
ZAPISNIK.pdf

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Obrazac za upite

 

Kalendar
« Travanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Twitter škole

Anketa
Koliko vremena provodiš na Facebooku?





Naslov: FAQ
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Nemaš mail adresu??

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

Posjeti i ovo

VAŽNO

 
Novi IBAN ili broj računa primatelja (žiro račun škole) je
 HR73 2340009 1110694602
Poziv na broj ostaje isti (šifra učenika i mjesec za koji se kuhinja plaća)

Idemo u srednju!!!

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Online CVRČAK

Crvčak, prosinac 2012.

 

Događajnica
Izdvajamo

Bontončić

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2266314
Ovaj mjesec: 2141
Ovaj tjedan: 567
Danas: 277

free counters

TRENUTNO ONLINE:

Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Portal za škole
Kalendar
11.04.2018. 13:35
11. travnja - Dan Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest uzrokuje usporenost pokreta, ukočenost mišića i zglobova. Tri glavna simptoma bolesti su drhtanje, ukočenost mišića i usporenost pokreta. Parkinsonova je bolest vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.

27.03.2018. 08:50
27. ožujka - Svjetski dan kazališta
Svjetski dan kazališta pokrenuo je Međunarodni teatarski institut ITI, koji organizira pisanje svjetske poruke, a pisanje hrvatske poruke organizira Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU). Ovogodišnju međunarodnu poruku napisala je francuska filmska i kazališna glumica Isabelle Huppert, dok je autor hrvatske poruke ove godine redatelj Georgij Paro.

23.03.2018. 09:17
23. ožujka - Svjetski meteorološki dan
Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Temeljni program WMO-a je služba Svjetskoga meteorološkog bdjenja (World Weather Watch, kratica WWW).

CARNet vijesti
18.04.2018. 13:36
CARNET uživo prenosi predavanje o medijskoj pismenosti i lažnim vijestima
Predavanje i radionicu pod nazivom “Zašto je važna (novo)medijska pismenost: primjer lažnih vijesti”, koja se u četvrtak, 19. travnja 2018. godine, od 11 sati i 25 minuta održava u Osijeku, može se uživo pratiti na CARNET-ovoj platformi Meduza.

09.04.2018. 09:34
CARNET dovodi više od 300 inovativnih ravnatelja i profesora u Zadar
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET u suradnji sa Sveučilištem u Zadru organizira 10. i 11. travnja peti po redu skup Suvremene tehnologije u obrazovanju – STO 2018

06.04.2018. 11:09
Webinar: Osnove Robotskog kazališta lutaka i izrada scenarija za predstavu
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET organizira webinar namijenjen odgojno-obrazovnim djelatnicima osnovnih i srednjih škola na kojem će imati priliku naučiti osnove i mogućnosti Robotskog kazališta lutaka i kako izraditi scenarij za predstavu. 

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Zanimljivosti iz svijeta energije, ekologije, hrane, doma...
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Energetska učinkovitost
Autor: Mihael Husnjak, 13. 4. 2012.

Pod pojmom energetska učinkovitost podrazumijevamo učinkovitu uporabu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i u kućanstvima. Energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energetska učinkovitost znači uporabiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla – funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Važno je istaknuti da se energetska učinkovitost nikako ne smije promatrati kao štednja energija. Naime, štednja uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok učinkovita uporaba energije nikada ne narušava uvjete rada i življenja.


Nadalje, poboljšanje učinkovitosti potrošnje energije ne podrazumijeva samo primjenu tehničkih rješenja. Štoviše, svaka tehnologija i tehnička oprema, bez obzira koliko učinkovita bila, gubi to svoje svojstvo ukoliko ne postoje educirani ljudi koji će se njome znati služiti na najučinkovitiji mogući način.

Prema tome, može se reći da je energetska učinkovitost prvenstveno stvar svijesti ljudi i njihovoj volji za promjenom ustaljenih navika prema energetski učinkovitijim rješenjima, negoli je to stvar kompleksnih tehničkih rješenja.

Stoga je i prilikom davanja preporuka za poboljšanje energetske učinkovitosti najprije potrebno razmotriti navike potrošača i usmjeriti ih k s(a)vjesnijim izborima. Takve su mjere besplatne, a mogu donijeti doista značajne uštede.

Tek kada je razina svijesti potrošača o potrebi učinkovite uporabe energije razvijena, potrebno je potrošača usmjeravati na nove, tehničke mjere za smanjenje potrošnje energije, o čijoj primjeni će se odlučiti na temelju njihove isplativosti, a čime će se uz energetsku podići i ekonomska učinkovitost.

 

Razlozi ZA energetsku učinkovitost

Zaštita okoliša

Nepobitna je činjenica da je pristup energiji po prihvatljivim cijenama ključan preduvjet gospodarskog i socijalnog razvoja svakog društava. No, proizvodnja energije i njezina uporaba značajno utječu na okoliš, uzrokujući zagađenja lokalnog i regionalnog karaktera (smog, kisele kiše i sl.), ali i globalne probleme poput globalnog zagrijavanja i rezultirajućih klimatskih promjena. 

Naime, energija se još uvijek većinom proizvodi iz fosilnih goriva: ugljena, nafte i naftnih derivata i prirodnog plina. Njihovim sagorijevanjem u atmosferu se ispuštaju razni polutanti poput sumpornog dioksida SO2, dušičnih oksida NOx, čestica te ugljičnog dioksida CO2. Plinovi SO2 i NOx, osim njihovog potencijalno štetnog djelovanja na zdravlje, poznati su kao ''kiseli'' plinovi jer njihovom

transformacijom prilikom daljinskog transporta nastaju kiseli sastojci koji se talože iz atmosfere u obliku mokrog (kisele kiše) i suhog taloženja. Osim zakiseljavanja, NOx sudjeluje u eutrofikaciji i stvaranju štetnog prizemnog ozona. S druge strane, staklenički plin CO2 je najznačajniji uzročnik globalnog zatopljenja. 

Valja, stoga, imati na umu da se energija uvijek proizvodi kako bi zadovoljila potrošnju – proizvodnja je uzrokovana potrošnjom, pa nepažljiva, neučinkovita potrošnja uzrokuje nepotrebno veliku proizvodnju, a time i nepotrebno velik negativan utjecaj na okoliš. Poboljšana učinkovitost uporabe energije rezultirat će njezinom smanjenom potrošnjom, što vodi i smanjenju proizvodnje energije. Može se reći da svaki kWh energije koji ne potrošimo znači određenu količinu onečišćujućih plinova koji nisu ispušteni u atmosferu. Prema tome, učinkovitom uporabom energije podiže se kvaliteta vlastitog okoliša te se pridonosi globalnoj borbi za suzbijanje klimatskih promjena.

 

Emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova

Neracionalna potrošnja energije uzrokuje povećane emisije onečišćujućih tvari u atmosferu.

Hrvatska je kroz međunarodne ugovore, kao što su Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) i Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), preuzela obvezu praćenja i smanjenja emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova u zrak.

Najznačajnije onečišćujuće tvari, kako je već istaknuto, su sumporni dioksid SO2, dušični oksidi NOx i čestice, dok je najznačajniji staklenički plin ugljični dioksid CO2. 

Emisije ovih tvari u razdoblju od 2000. do 2005. godine u Hrvatskoj prikazane su u tablici:

 

 

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Sumporni dioksid SO2 (t)

60 910

62 060

68 018

66 598

53 772

53 494

Dušični oksidi NOx (t)

68 428

68 788

67 811

68 454

66 019

67 195

Čestice (t)

 

11 810

11 387

11 402

12 887

12 476

12 680

Ugljični dioksid CO2 (1000 t)

16 827

17 704

18 880

20 202

19 657

20 006

 

Kako je vidljivo iz gornje tablice, u promatranom razdoblju najznačajniji porast bilježi upravo emisija CO2. Hrvatska se ratifikacijom Kyotskog protokola obvezala emisije stakleničkih plinova smanjiti 5% u odnosu na baznu godinu 1990. u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Utvrđeno je da su ukupne emisije u 1990. godini iznosile 34620 Gg ekvivalentnog CO2. Najveći dio emisija CO2 dolazi upravo iz energetskog sektora, tj. nastaje uslijed proizvodnje i potrošnje energije. Nepobitna je činjenica da će potrošnja energije u budućnosti samo rasti, a time će rasti i emisije stakleničkih plinova. 

 

Što Vi možete napraviti? 

Reciklirajte! Energija koja se troši na proizvodnju i pakiranje, kao i metan koji nastaje na odlagalištima uslijed razgradnje otpada pridonose emisijama stakleničkih plinova – oko pola tone godišnje po osobi. Recikliranje štedi energiju i čuva naše prirodne resurse. Za proizvodnju koja umjesto novih koristi reciklirane materijale, koristi se manje energije, što znači manje fosilnih goriva, a kao posljedica toga emitira se i manje stakleničkih plinova u atmosferu



Izvor: www.energetska-efikasnost.undp.hr


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju