preskoči na sadržaj

Osnovna škola Veliko Trojstvo

Login
Javni pozivi

JAVNI POZIVI ZA OGRANIZACIJU IZLETA

Prazni obrasi javnih poziva

NOVA e-mail adresa škole

ured@os-veliko-trojstvo.skole.hr

 

 

 

"Ono što vodi i vuče svijet, nije vlak nego ideje." 

 Victor Hugo

Tražilica
Obrazac za upite

 

Kalendar
« Siječanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Twitter škole

Anketa
Koliko vremena provodiš na Facebooku?





Naslov: FAQ
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Nemaš mail adresu??

Obrazovanje

Za djecu i roditelje

 

 

Posjeti i ovo

VAŽNO

 
Novi IBAN ili broj računa primatelja (žiro račun škole) je
 HR73 2340009 1110694602
Poziv na broj ostaje isti (šifra učenika i mjesec za koji se kuhinja plaća)

Idemo u srednju!!!

Sigurniji Internet
Mali priručnik za sigurniji Internet
Online CVRČAK

Crvčak, prosinac 2012.

 

Događajnica
Izdvajamo

Bontončić

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 2. 2010.

Ukupno: 2249660
Ovaj mjesec: 2912
Ovaj tjedan: 934
Danas: 10

free counters

TRENUTNO ONLINE:

Online rječnik

Kliknite na papigu

i odvest će vas do online rječnika!

Portal za škole
Kalendar
15.01.2018. 09:00
15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Iako je Island još u prosincu 1991. priznao neovisnost Hrvatske, kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske slavi se 15. siječnja, jer je toga dana 1992. godine Hrvatsku i Sloveniju, nakon Vatikana, priznala većina europskih zemalja i zemlje EU. Prije 19 godina RH je uspostavila diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu.

10.01.2018. 11:23
10. siječnja - Međunarodni dan smijeha
Na inicijativu dr. Madana Katarie, na današnji se dan od 1998. godine obilježava Međunarodni dan smijeha. Cilj obilježavanja ovog dana je da se ljudi što više smiju jer je smijeh najbolji lijek. Smijeh zahtijeva rad 17 mišića lica. U odrasloj dobi smijemo se oko 15 puta dnevno, a djeca to čine oko 400 puta dnevno.

21.12.2017. 12:03
Prvi dan zime
Zimski suncostaj ili solsticij je početak zime na sjevernoj polutki, a događa se 21. ili 22. prosinca. Tada je Sunce u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije ili najniže nad obzorjem. Sunčeve su zrake okomite na južnu obratnicu, na 23°27' južne geografske širine.

CARNet vijesti
19.01.2018. 10:22
Webinar: Going Mobile - promjena termina održavanja webinara
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET u suradnji s HUPE i TESOL EVO ICT4ELT organizira webinar pod nazivom „Going mobile“. Zbog spriječenosti predavača, webinar koji se trebao održati u utorak, 23. siječnja bit će održan u nedjelju, 21. siječnja 2018. godine od 15 do 16 sati, a vodit će ga profesor Jose Antonio da Silva i profesorica Marijana Smolčec.  

17.01.2018. 15:55
Aplikacija za organizaciju i praćenje edukacije – EMA započela s radom
Aplikacija za organizaciju i praćenje edukacije (Education Management Application) s današnjim danom, 17. siječnja 2018. godine, puštena je u produkciju.

15.01.2018. 15:00
U okviru projekta e-Škole održan treći regionalni webinar
U sklopu provedbe pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ danas je u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Vinkovcima održan treći regionalni webinar na temu “Primjena IKT-a u nastavi računalstva i matematike”.

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Zanimljivosti iz svijeta energije, ekologije, hrane, doma...
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Energetska učinkovitost
Autor: Mihael Husnjak, 13. 4. 2012.

Pod pojmom energetska učinkovitost podrazumijevamo učinkovitu uporabu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i u kućanstvima. Energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energetska učinkovitost znači uporabiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla – funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Važno je istaknuti da se energetska učinkovitost nikako ne smije promatrati kao štednja energija. Naime, štednja uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok učinkovita uporaba energije nikada ne narušava uvjete rada i življenja.


Nadalje, poboljšanje učinkovitosti potrošnje energije ne podrazumijeva samo primjenu tehničkih rješenja. Štoviše, svaka tehnologija i tehnička oprema, bez obzira koliko učinkovita bila, gubi to svoje svojstvo ukoliko ne postoje educirani ljudi koji će se njome znati služiti na najučinkovitiji mogući način.

Prema tome, može se reći da je energetska učinkovitost prvenstveno stvar svijesti ljudi i njihovoj volji za promjenom ustaljenih navika prema energetski učinkovitijim rješenjima, negoli je to stvar kompleksnih tehničkih rješenja.

Stoga je i prilikom davanja preporuka za poboljšanje energetske učinkovitosti najprije potrebno razmotriti navike potrošača i usmjeriti ih k s(a)vjesnijim izborima. Takve su mjere besplatne, a mogu donijeti doista značajne uštede.

Tek kada je razina svijesti potrošača o potrebi učinkovite uporabe energije razvijena, potrebno je potrošača usmjeravati na nove, tehničke mjere za smanjenje potrošnje energije, o čijoj primjeni će se odlučiti na temelju njihove isplativosti, a čime će se uz energetsku podići i ekonomska učinkovitost.

 

Razlozi ZA energetsku učinkovitost

Zaštita okoliša

Nepobitna je činjenica da je pristup energiji po prihvatljivim cijenama ključan preduvjet gospodarskog i socijalnog razvoja svakog društava. No, proizvodnja energije i njezina uporaba značajno utječu na okoliš, uzrokujući zagađenja lokalnog i regionalnog karaktera (smog, kisele kiše i sl.), ali i globalne probleme poput globalnog zagrijavanja i rezultirajućih klimatskih promjena. 

Naime, energija se još uvijek većinom proizvodi iz fosilnih goriva: ugljena, nafte i naftnih derivata i prirodnog plina. Njihovim sagorijevanjem u atmosferu se ispuštaju razni polutanti poput sumpornog dioksida SO2, dušičnih oksida NOx, čestica te ugljičnog dioksida CO2. Plinovi SO2 i NOx, osim njihovog potencijalno štetnog djelovanja na zdravlje, poznati su kao ''kiseli'' plinovi jer njihovom

transformacijom prilikom daljinskog transporta nastaju kiseli sastojci koji se talože iz atmosfere u obliku mokrog (kisele kiše) i suhog taloženja. Osim zakiseljavanja, NOx sudjeluje u eutrofikaciji i stvaranju štetnog prizemnog ozona. S druge strane, staklenički plin CO2 je najznačajniji uzročnik globalnog zatopljenja. 

Valja, stoga, imati na umu da se energija uvijek proizvodi kako bi zadovoljila potrošnju – proizvodnja je uzrokovana potrošnjom, pa nepažljiva, neučinkovita potrošnja uzrokuje nepotrebno veliku proizvodnju, a time i nepotrebno velik negativan utjecaj na okoliš. Poboljšana učinkovitost uporabe energije rezultirat će njezinom smanjenom potrošnjom, što vodi i smanjenju proizvodnje energije. Može se reći da svaki kWh energije koji ne potrošimo znači određenu količinu onečišćujućih plinova koji nisu ispušteni u atmosferu. Prema tome, učinkovitom uporabom energije podiže se kvaliteta vlastitog okoliša te se pridonosi globalnoj borbi za suzbijanje klimatskih promjena.

 

Emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova

Neracionalna potrošnja energije uzrokuje povećane emisije onečišćujućih tvari u atmosferu.

Hrvatska je kroz međunarodne ugovore, kao što su Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) i Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), preuzela obvezu praćenja i smanjenja emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova u zrak.

Najznačajnije onečišćujuće tvari, kako je već istaknuto, su sumporni dioksid SO2, dušični oksidi NOx i čestice, dok je najznačajniji staklenički plin ugljični dioksid CO2. 

Emisije ovih tvari u razdoblju od 2000. do 2005. godine u Hrvatskoj prikazane su u tablici:

 

 

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Sumporni dioksid SO2 (t)

60 910

62 060

68 018

66 598

53 772

53 494

Dušični oksidi NOx (t)

68 428

68 788

67 811

68 454

66 019

67 195

Čestice (t)

 

11 810

11 387

11 402

12 887

12 476

12 680

Ugljični dioksid CO2 (1000 t)

16 827

17 704

18 880

20 202

19 657

20 006

 

Kako je vidljivo iz gornje tablice, u promatranom razdoblju najznačajniji porast bilježi upravo emisija CO2. Hrvatska se ratifikacijom Kyotskog protokola obvezala emisije stakleničkih plinova smanjiti 5% u odnosu na baznu godinu 1990. u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Utvrđeno je da su ukupne emisije u 1990. godini iznosile 34620 Gg ekvivalentnog CO2. Najveći dio emisija CO2 dolazi upravo iz energetskog sektora, tj. nastaje uslijed proizvodnje i potrošnje energije. Nepobitna je činjenica da će potrošnja energije u budućnosti samo rasti, a time će rasti i emisije stakleničkih plinova. 

 

Što Vi možete napraviti? 

Reciklirajte! Energija koja se troši na proizvodnju i pakiranje, kao i metan koji nastaje na odlagalištima uslijed razgradnje otpada pridonose emisijama stakleničkih plinova – oko pola tone godišnje po osobi. Recikliranje štedi energiju i čuva naše prirodne resurse. Za proizvodnju koja umjesto novih koristi reciklirane materijale, koristi se manje energije, što znači manje fosilnih goriva, a kao posljedica toga emitira se i manje stakleničkih plinova u atmosferu



Izvor: www.energetska-efikasnost.undp.hr


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju